Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, u slučaju gubitka kartice, predviđa nadoknadu klijentu do 15.000 dinara. To se odnosi na situaciju kada se klijent posle krađe savesno ponaša i u razumnom roku prijavi nestanak kartice. Ukoliko se poštuju preporuke bankara, rizik od zloupotreba kartica svodi na minimum. Sve banke manje-više nude "risk alarm".Kada klijent provuče plastiku, sledećih par sekundi dobije poruku na telefon da je na tom i tom mestu u to i to vreme u tom iznosu njegova kartica korišćena. Ukoliko on nije koristio karticu, znači da je njegova kartica "skimovana", to jest da je napravljen duplikat. On onda nazove banku, blokira karticu i više nema opasnosti.
Ukoliko klijent banke, posle krađe platne kartice, u razumnom roku prijavi njen nestanak, novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga predviđa nadoknadu klijentu do 15.000 dinara.
Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, u slučaju gubitka kartice, predviđa nadoknadu klijentu do 15.000 dinara. To se odnosi na situaciju kada se klijent posle krađe savesno ponaša i u razumnom roku prijavi nestanak kartice.
Ukoliko se poštuju preporuke bankara, rizik od zloupotreba kartica svodi na minimum.
"Sve banke manje-više nude 'risk alarm'. Kada klijent provuče plastiku, sledećih par sekundi dobije poruku na telefon da je na tom i tom mestu u to i to vreme u tom iznosu njegova kartica korišćena. Ukoliko on nije koristio karticu, znači da je njegova kartica 'skimovana', to jest da je napravljen duplikat. On onda nazove banku, blokira karticu i više nema opasnosti", objašnjava Raško Tomašević iz Kredi agrikol banke.
Ukoliko se niste prijavili za takozvani "risk alarm" ili najčešće besplatnu uslugu obaveštavanja SMS-om o svakoj transakciji preko platne kartice, to neće biti jedini rizik po klijenta.
Najčešći vid prevare kod bankomata jeste "skimiranje" kartice. Naime, klijent ubacuje karticu, a na bankomatu se ne dešava ništa. Klijenti vadi karticu misleći da je automat neispravan i odlazi. Međutim, kartica je ostavila, ipak, neki trag preko skiming uređaja, tako da korisnici mogu imati problem.
Zlatan savet za vlasnike kartica jeste da zapamte PIN kod i nikada ga ne drže u novčaniku. Takođe, moraju da imaju zapisan broj korisničkog servisa za brzu prijave krađe i blokadu kartice.
Ipak, neki događaji poput blokade 14.000 kartica ovih dana ne zavise od opreznosti klijenta, pa je to već posao za takozvane kompjuterske forenzičare.
"Takva aktivnost obično je delo ekstremnog faktora koji često ima pomoć iznutra. U tom slučaju, reč je obično o provalama u baze podataka odakle se ti podaci preuzimaju", ističe kompjuterski forenzičar Miroslav Savanović.